Nemačka ipak produžila rok za useljavanje nekvalifikovanih radnika do 2023. godine

Nemačka vlada usvojila je odluku o produžetku važenja pravila o useljavanju nekvalifikovanih radnika sa Zapadnog Balkana do 2023. godine. Ta odluka podrazumeva da će građani Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Severne Makedonije i Crne Gore nezavisno od formalnih kvalifikacija za zapošljavanje, moći da emigriraju u Nemačku. Vest je objavljena na sajtu Ministarstva za rad i socijalna pitanja Nemačke.
Produžetak roka za useljavanje u Nemačku važi samo za one radnike koji nemaju nikakvu priznatu diplomu, a žele da žive i rade u Nemačkoj. Ipak, novina je uvođenje kvote od 25.000 radnika sa Balkana na godišnjem nivou. Novo pravilo o produžetku roka za useljavanje nekvalifikovanih radnika sa prostora zapadnog Balkana će značiti nemačkoj privredi jer su pojedine branše u ekspanziji, a radnika nema dovoljno.

Predsednik ogranka za građevinstvo nemačkog udruženja poslodavaca Herman Šulte Hiltrop, navodi da će 150.000 radnika u građevinarstvu otići u penziju u narednih nekoliko godina.
Kako su preneli nemački mediji, Hiltrop je upozorio da će nalaženje adekvatno obrazovane i osposobljene zamene biti sve teže. Zbog toga poslodavci podržavaju produženje pravila za useljavanje nekvalifikovanih radnika sa zapadnog Balkana, ali se poslodavci ne slažu s kvotom od 25.000 na godišnjem nivou jer je u nekim poslovima ogroman deficit radne snage.
Nemačka će prema dosadašnjem planu, od uvođenja novog zakona koji je stupio na snagu 1. marta 2020, nastaviti sa pogodnostima za useljavanje stručne radne snage. U praksi to znači da će stručnjaci, odnosno kvalifikovani radnici iz zemalja koje nisu članice Evropske unije po prvi put imati mogućnost da se usele u Nemačku na osnovu ekvivalentnosti kvalifikacije. To znači da kvalifikovani radnici mogu da podnesu zahtev za izdavanje vize kako bi emigrirali u Nemačku i prihvatili radno mesto za koje su kvalifikovani.
Ukoliko nemačke vlasti samo delimično priznaju profesionalnu kvalifikaciju, radnici će moći da zatraže vizu za stručno usavršavanje i dalje kvalifikacije u Nemačkoj. Postoji mogućnost i zapošljavanja pod određenim okolnostima u toku samog usavršavanja.

Pre podnošenja zahteva za vizu radnici treba da nabave zvaničnu potvrdu o utvrđivanju ekvivalentnosti svoje profesionalne kvalifikacije. Ekvivalentnost kvalifikacije utvrđuju zvanični organi Savezne Republike Nemačke. Osobe sa dovoljnim znanjem nemačkog jezika mogu da podnesu zahtev za vizu radi traženja posla, ukoliko raspolažu finansijskim sredstvima koja pokrivaju životne troškove.
Ubuduće se neće primenjivati pravilo po kome prednost pri zapošljavanju imaju državljani Nemačke ili neke druge zemlje EU. Takođe se ukida i lista takozvanih deficitarnih zanimanja tako da će se sve grupe zaposlenih tretirati na isti način.

Na neki način, građani sa Zapadnog Balkana su privilegovani. Ko ispunjava uslove za useljavanje po starom ili novom pravilu, može da izabere ono koje je za njega povoljnije. Ako neko ne ispunjava zahteve za useljavanje po novom zakon onda za tu osobu još uvek postoji mogućnost useljavanja u Nemačku na osnovu starog pravila o Zapadnom Balkanu.
Staro pravilo je bilo na snazi do kraja 2020, a od stupanja na snagu 2016. pokazalo se kao veoma korišćen način legalne radne migracije. Ipak, produžetak roka do 2023. godine će biti na dnevnom redu u gornjem domu nemačkog parlamenta 9. oktobra, a po usvajanju od strane Bundesrata, odluka će stupiti na snagu 1. januara 2021. godine.

Za poslom u Nemačkoj najviše traga medicinsko osoblje, vozači, kuvari, negovatelji, ali i građevinari, radnici na poslovima održavanja, čišćenja. Ipak, najviše je onih koji žele utočište u proizvodnim firmama gde su direktno uključeni u proizvodnju. Zaposlenje traže i električari, konobari, prodavci, dizajneri, veterinarski tehničari, automehaničari, ali i stomatolozi, ekonomisti, arhitekte…
Suprotno opštem uverenju da će kriza izazvana koronavirusom smanjiti potrebu za radnicima iz inostranstva, ugledni nemački privredni dnevnik “Handelsblatt” piše da se poslodavci žale na to da im radnici sa Balkana trebaju, ali da ih ne mogu dobiti zbog restrikcija u vezi sa koronom. “Handelsblatt” piše da je najkritičnije stanje u oblasti građevine, medicinskog osoblja i softvera.