Berlin je nemačka prestonica, kosmopolitska metropola i najposećenija turistička destinacija u Nemačkoj. Berlin je najpoznatiji po bogatoj kulturnoj sceni i autentičnom načinu života.

Bogata istorija Berlina počinje u 13. veku kada je bio sedište i glavni grad Brandenburga, Pruske i Nemačkog Rajha. Kao jedan od najmlađih evropskih gradova, Berlin se pominje prvi put 1244 godine. Grad se sastojao od dva naselja, Berlina i Kelna, na obe strane reke Špreje, u današnjoj varoši Mitte.  Gradski centar je izgoreo 1830. godine, kada je uništen veliki broj spisa iz tadašnjeg vremena. Oba naselja su formirala trgovačku uniju 1307. godine, a njihovo jedinstvo je trajalo oko 400 godina, sve dok se Keln i Berlin nisu ujedinili pod imenom Berlin 1709. godine, uključujući i prigradska naselja Fridrihsverder, Dorotenštad i Fridrihsštad.

Najveći utisak koji se stekne prilikom posete Berlinu jeste veliki diskontinuitet, koji reflektuje burnu istoriju Nemačke u 20. veku.

Pred kraj II svetskog rata, Berlin je bio uništen 70% zahvaljujući savezničim bombardovanjima i uličnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom“ što je značilo novi početak za grad. Berlin je podeljen u četiri sektora od strane Saveznika, Londonskim protokolom (1944) između SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Sovjetskog Saveza.

Berlinski sovjetski sektor, Istočni Berlin, postao je glavni grad Istočne Nemačke, koja je formirana od Sovjetske okupacione zone u oktobru 1949. Zapadna Nemačke je formirana 23. maja 1949. od američke, britanske, i francuske zone, a glavni grad je bio u Bonu. Berlinski zid je podignut 13. avgusta 1961. godine, razdvojivši Zapadni Berlin od Istočnog i ostatka Nemačke.

Berlinski zid je probijen 9. novembra 1989. Tokom Nemačkog ujedinjenja 3. oktobra 1990. godine, zid je skoro potpuno srušen. Ostali su mali delovi, koji  služe kao podsetnici na minulo vreme i turistička atrakcija. Nemački Bundestag je juna 1991. izglasao odluku da glavni grad Nemačke umesto dotadašnjeg Bona bude Berlin. Berlin je ponovo postao glavni grad Nemačke. Ministri i vladina administracija su se u Berlin preselili 1997/1998. godine.

Najpoznatija građevina u svetu, a istovremeno i obeležje Berlina je Brandenburška Kapija. Druge građevine poznate izvan Nemačke su Rajhstag, Televizijski toranj i Kolona Pobede.

Berlin je danas svetski grad kulture, politike, medija i nauke. Berlinski muzeji, istraživački centri, univerziteti, sportske manifestacije, uživaju međunarodni ugled.

Istorijske zgrade i moderna arhitektura Berlina se prepliću, a smatra se da je arhitektonski najinteresantniji grad današnjice.

PO ČEMU JE BERLIN POSEBAN?

  • U Berlinu se nalazi više od 170 muzeja, a neki od njih su među najboljima u Evropi. Berlin poseduje više od 140 pozorišta i preko 300 bioskopa. Berlinale je jedan od najvećih međunarodnih filmskih festivala sa dugom tradicijom od 1951. godine.
  • Berlin je i prestonica alternativne kulture i grad mladih umetnika sa čak 440 galerija savremene umetnosti. U Berlinu svako može da bude autentičan bez ikakvih predrasuda,a smatra se najliberalnijim gradom u Evropi.
  • Berlin je svetska prestonica elektronske muzike.
  • Venecija možda ima reputaciju grada kanala i mostova, ali Berlin, mesto susreta reke Havel i Špre, poseduje više od 960 mostovau okviru svojih granica što je dva puta više od Venecije
  • Na gradskom pečatu Berlina, koji je usvojen 1280. godine, nalaze se dva medveda, a ove životinje se zahvaljujući umetnicima Klausu i Evi Herlic pojavljuju na raznim mestima u gradu. Projekat street arta “Prijatelji medvedi” je pokrenut 2001. godine i uključuje skulpture koje su brojni umetnici ukrašavali i integrisali ih u gradsku scenu Berlina. Simbol na grbu Berlina je medved. Berlinski medvedi danas važe kao neoficijelni simbol modernog, otvorenog Berlina.
  • Brandenburška kapija koju je izgradio pruski arhitekta Karl Langans izgrađena je u periodu od 1788. do 1791. godine po uzoru na atinsku kapiju na Akropolju.
  • Možda je prva asocijacija na hranu u Berlinu kobasica, ali Berlin ima fantastičan izbor hrane za sve ukuse. Godišnje se u Berlinu servira oko 70 miliona porcija ovog specijaliteta. Postoji čak i muzej nemačke kobasice s karijem (Deutsches Currywurst Museum).
  • Zanimljivo je da ima više kebab restorana od Istanbula.
  • Uobičajan prizor na ulicama Berlina su dugačke cevi roze boje. One se uvijaju svuda po gradu, negde čak i preko prometnih raskrsnica. Glavna funkcija ovih cevi jeste da pomažu ispumpavanje podzemnih voda s obzirom na to da je Berlin prirodno močvarno tlo. Cevi su roze boje zato što je jedan psiholog rekao da ovu boju deca obožavaju, kao i ljudi koji su mladog duha.
  • Most Oberbaumna reci Špre povezuje okruge Krojcberg i Fridrihshajn i smatra se simbolom Berlina. Izgrađen je na dva sprata: na nižem nivou mosta teče drumski saobraćaj, dok na višem nivou putuje voz.
  • Kontrolna tačka Čarli, izgrađena 1961. godine u ulici Fridrihštrase možda je i najpoznatiji prolaz između istočnog i zapadnog Berlina. Samo strancima je bilo dozvoljeno da ga koriste. Uklonjen je 1990. godine na ceremoniji gde je državni sekretar Džejms Baker izjavio: “Ovo mesto je 29 godina unazad oličenje Hladnog rata. Nalazimo se u miru danas, sa namerom da ga demoliramo i sahranimo sukob koji je stvarao.” Replika ove kontrolne tačke sada stoji na njenom mestu, dok je original premešten u gradski muzej Allied.
  • Između Brandenburške kapije i Postdamer Placa nalazi se Spomenik stradalim Jevrejima širom Evrope, moćno i izražajno delo u čast 6 miliona žrtava holokausta. Otvoren je 2005. godine i zauzima 19. 020 kvadratnih metara površine, na kojoj se nalazi 2711 betonskih stubova, raspoređenih geometrijski pravilno. Interesantno je da nijedan stub nije iste veličine.
  • Jedan od najspektakularnijih pogleda u Berlinu predstavljaju terasa i kupola krovova Rajhstaga- zgrade zakonodavstva. Rajhstag je osmislio Paul Valot, a zgrada je završena 1894. godine. Oštećenja tokom Drugog svetskog rata su nanela veliku štetu građevini, a veći deo obnove se dogodio nakon ujedinjenja. Do kraja 1999. godine, njen zaštitni znak, kupola je rekonstruisana i zgrada je ponovo otvorena, omogućavajući posetiocima pristup vidikovcu, napravljenog od 32.292 kvadratnih metara stakla i 800 tona čelika.
  • Ispred najstarijeg ostrva muzeja nalazi se Lustgarten, veliki park koji se naziva i park zadovoljstva. Prostor je otpočeo sa radom kao bašta voća i povrća koja bi snabdevala gradsku palatu hranom. U 17. veku preuređena je u kraljevsku baštu, kompletirana statuama i fontanama. Potom je preuređena u vojnu četvrt i tek 1930. godine je postala prostor za održavanje parada. Danas izgleda isto kako je izgledala u 19. veku i služi kao javni park gde se stanovnici i turisti mogu odmarati i družiti.
  • Berlin je otvoren prema ljudima, savremenoj i tradicionalnoj muzici, otvoren je za zabavu i razonodu i potpuno opuštanje. Berlin je jednako raznolik kao i Berlinci, glasan kao i gradski saobraćaj, a opet tih u parkovima. U koje se god doba godine se odlučite da posetite Berlin, on će vas dočekati spreman sa svojim bogatim sadržajimai uzbuđenjima koja ne prestaju 24 sata.

Interesantno je da jedan savremeni grad kao što je Berlin ima jako spor internet kako u kafićima, tako u hotelima i restoranima. Razlog je taj što vlasnik bežičnog interneta ne želi da odgovara za bilo kakve potencijalne ilegalne radnje preko njegove mreže. Problem sa internetom će vas naterati da kupite pripejd karticu, ali je aktivacija kartice vezana za vaš pasoš.

Berlin je danas jedan od najznačajnijih centara za preduzetnike različitih profila, naročito iz oblasti digitalnih tehnologija i kreativne industrije. Berlin se nalazi na vrhu svih svetskih lista koje ocenjuju najpopularnije gradove za osnivanje poslovanja.

Prijavite se na newsletter i dobijajte na svoj i-mejl nove tekstove o učenju nemačkog jezika.

    ucenje-nemackog-jezika-beograd-popust