„Božićni dodatak“ u Nemačkoj – Weihnachtsgeld
„Božićni dodatak“ u Nemačkoj je jedna lepa tradicija na koju skoro svaki zaposleni ima pravo. Većina zaposlenih u Nemačkoj pored regularne plate dobija i tzv. posebne plate, odnosno naknade za godišnji odmor i Božić (Urlaubs – und Weihnachtsgeld).
Pravo na dobijanje tzv. 13. i 14. plate postoji samo u slučaju da je to regulisano kolektivnim ugovorom, ili ako je dodatno utvrđeno ugovorom o radu.
Božićni dodatak u Nemačkoj (Weihnachtsgeld) se isplaćuje obično u novembru, a cilj je da se radnicima omogući veća kupovna moć i podstakne potrošnja na božićnim festivalima.
U ugovoru o radu može da stoji da je radnik dužan da refundira božićni bonus kompaniji ukoliko napusti posao u određenom roku nakon isplate božićnog dodatka.
„Božićni dodatak“ u Nemačkoj – Iznos
Iznos božićnog bonusa zavisi od grane industrije, kompanije, prakse kompanije i visine osnovnih prihoda radnika i dužine radnog staža. Firme mogu da isplate zaposlenima različite iznose bonusa ukoliko za to postoje razlozi.
U državnim službama, božićni dodatak u Nemačkoj je obavezan i regulisan je posebnim saveznim i državnim zakonima i razlikuje se od pokrajine do pokrajine.
Raniji oblici posebnih božićnih poklona su u praksi prvi započeli obućari tako što su poklanjali komade kože kako bi se od nje mogle napraviti cipele, a sindikat ÖTV (Gewerkschaft Öffentliche Dienste, Transport und Verkehr) je 1952. godine primenio po prvi put kolektivni ugovor o božićnim bonusima za radnike. U narednim godinama se praksa prenela u druge grane industrije, kompanije i firme.
Najveće iznose bonusa za Božić (čak 95 – 100% od mesečnih primanja) dobijaju zaposleni u farmaceutskoj, hemijskoj i konditorskoj industriji, ali i zaposleni u bankama u Zapadnoj Nemačkoj. U industriji metala i maloprodaji, zaposleni dobijaju božićni dodatak u vrednosto od 55 do 62.5% u odnosu na mesečna primanja. Neke grane industrije, veleprodaja, poljoprivredna proizvodnja i spoljni izvoz imaju fiksne tarife bonusa i oni su utvrđeni kolektivnim ugovorima, a razlikuju se od pokrajine do pokrajine.
Prema istraživanjima fondacije Hans Bokler, u 2018. godini je 55% od ukupnog broja zaposlenih u Nemačkoj primilo božični dodatak. U kompanijama sa kolektivnim ugovorom bonuse je sotvarilo ukupno 77% zaposlenih, dok u preduzećima bez kolektivnog ugovora svega 42%.
Savezni zavod za statistiku je objavio da će u 2019. godini devet od deset zaposlenih dobiti božićni bonus sto je ukupno 86.9 zaposlenih.
U proseku „božićnica“ u Nemačkoj iznosi 2.632 evra, što odgovara porastu od 1,9 % u odnosu na prethodnu godinu.
U zapadnoj Nemačkoj je božićni bonus prosečno iznosio 2.644 evra, odnosno 3,8 % više nego u istočnoj Nemačkoj, gde je iznosio 2.547 evra.
Najveću božićni dodatak u Nemačkoj ove godine su primili zaposleni na području „vađenja nafte i prirodnog gasa“ što je iznosilo 5.780 evra. Božićni bonus u sektoru Radio i televizijske kuće iznosi 5.274 evra, a kod dobavljača energije 4.923 evra.
Najniži božićni bonus u Nemačkoj se odnosi na sektor “smeštaja i premeštanja radnika” s prosekom 318 evra, a zatim “Poljoprivreda, lov i srodne delatnosti” sa 492 evra i “Sigurnosno – zaštitne službe i detektivske agencije” sa 510 evra.
Pravo na ovaj dodatak, radnicima je osigurao uspeh na tarifnim pregovorima sa poslodavcima. Najgore prolaze građevinski radnici u Istočnoj Nemačkoj jer im se ovaj božićni bonuse uopšte ne isplaćuje.
Na dnu lestvice se ne nalazi samo građevinski sektor, nego i radnici zaposleni u hotelijerstvu i gastronomiji, koji po pravilu ne dobijaju božićni bonus.
U nekim zanimanjima visina bonusa zavisi i od toga koliko je dugo neki radnik zaposlen u firmi: U industriji metala postoji pravilo da radnici nakon pola godine provedene u radnom odnosu imaju pravo na 25% božićnice, a tek nakon tri godine mogu da računaju da će im biti uplaćeno uobičajenih 55% mesečne plate.
Kada je reč o predstojećim božićnim praznicima, različita istraživanja pokazuju da će Nemci ove godine za božićne poklone potrošiti u proseku po 266 evra. Pogledajte ovde sve neradne dane u Nemačkoj i koje to državne i verske praznike obeležava.