dvorac u nemackoj

Nemačka bajka „Snežana i sedam patuljaka“, (nem. Schneewittchen), koju su 1812. godine objavili braća Grim, jedna je od najpoznatijih bajki na svetu. Nedavna istraživanja ukazuju na mogućnost da je bajka inspirisana pričom iz stvarnog života.

Nemački istoričar Ekard Sander smatra da je lik Snežane iz istoimene bajke, zasnovan na liku i životu Margarete Sofije fon Ertal, rođenoj 15. juna 1729. godine u Loru na Majni u Bavarskoj.

Margareta je bila ćerka plemića Filipa Kristofa fon Ertala i baronice Betendorf. Nakon smrti Margaretine majke, princ Filip se oženio Klaudijom Elizabetom Marijom fon Veningen, groficom Rajhenštajn, koja je u brak dovela svoje dve ćerke.

Grofica je favorizovala svoju decu, a Margaretu nije volela, pa je prema narodnim predanjima, stekla naziv „zla maćeha“. U dvorcu u kome su živeli (sada muzej Spesart), nalazilo se „čarobno ogledalo“, koje je bilo neobično po svojoj glatkoj i ujednačenoj površini, što je bilo neuobičajeno u tom periodu.

Zvali su ga i „ogledalom koje govori“, jer je „uvek govorilo istinu“. Danas se „ogledalo koje govori“ nalazi izloženo u Spesart muzeju.

bajka snezana

Lor je gradić koji je nekad bio poznat po proizvodnji predmeta od stakla i ogledala. Margaretin otac je bio vlasnik fabrike ogledala, pa se pretpostavlja da je „ogledalo koje govori“ poklonio novoj supruzi, grofici Rajhenštajn.

U bajci se spominje i strašna šuma, a šuma u blizini Lora u to doba bila je poznata po opasnim divljim životinjama, kao i razbojnicima koji su pljačkali prolaznike.

Braća Grim su u bajci pisali o Snežani koja je trčala preko sedam brda pre nego što je stigla do kućice sedam patuljaka – patuljci su radili u rudniku, a odmah ispred Lora napušteno je okno do kojeg se može doći putovanjem upravo preko sedam brda.

Patuljci su zaista radili u rudniku koji je postojao nedaleko od Lora i danas je zapušten. Uz patuljke u rudniku su tada radila i deca. Svi su nosili zaštitne ogrtače.

Zbog problema sa maćehom, Margareta se preselila iz Voldeka u Brisel kada je imala 17 godina. Tamo je zapala za oko prelepom momku Filipu II od Španije. Međutim, nekome se, čini se, nije dopala ideja o venčanju dvoje mladih. Margaret se u međuvremenu razbolela, a verovalo se da je otrovana.

U prilog tome je išao i njen poslednji rukopis, testament, koji je pisan veoma drhtavom rukom te je bio gotovo nečitljiv.

Ipak, u pravoj priči Snežana nije završila sa princom već je umrla od misteriozne bolesti.

nemacka bajka

Do danas nije otkriveno ko je otrovao Margaret, a istoričari tvrde da je kao otrovna biljka u tom kraju mogla da posluži – Atropa belladonna ili Crna trešnja, za koju se kaže da ima anestetički učinak koji bi mogao uzrokovati privremenu smrt Snežane.

Neki značajni delovi bajke očigledno nisu nastali na temelju pojedinosti iz Margaretinog života – stakleni kovčeg, otrovna jabuka i princ koji je poljupcem probudio iz dubokog sna.

Margaretin život nije imao srećan kraj poput onog u bajci. Devojka je u mladosti oslepela, nije se nikada udavala, a umrla je u samostanu.

U muzeju u nemačkom gradu Bambergu izložena je davno izgubljena nadgrobna ploča na kojoj stoji ime baronice Margarete Sofije fon Ertal, a na njenom nadgrobnom spomeniku stoji: “Ovde počiva plemenita heroina hrišćanstva spremna za uskrsnuće”. Obnovljena nadgrobna ploča danas je dar porodice koja ju je pronašla i spasila od propadanja.

dvorac nemacka

Bajka o Snežani i sedam patuljaka je stekla svetsku slavu kada je 1937. godine Volt Dizni po njoj napravio prvi dugometražni animirani film u istoriji. Ali bilo je i drugih adaptacija.

Braća Grim su svoje knjige pisali na temelju priča koje su čuli od lokalnog stanovništva, a po svemu sudeći, Margareta je poslužila kao inspiracija za Snežanin lik. Treba imati u vidu da su braća Grim živela u blizini Hanaua, svega 50 kilometara od Lora na Majni.

Poruka na nadgrobnoj ploči je veoma značajna jer se, u vreme kada je živela Margareta, ženama obično nisu podizali nadgrobni spomenici niti nadgrobne ploče, a njena se dugo čuvala u staroj crkvi u Bambergu koja je na kraju srušena.

Potom je ploča postavljena na zidu bolnice koju je osnovao Sofijin brat. Kada je 1970. godine izgrađena nova klinika, nadgrobna ploča je uklonjena, ali sačuvala ju je jedna porodica iz Lora i kasnije poklonila muzeju u Bambergu.

Prijavite se na newsletter i dobijajte na svoj i-mejl nove tekstove o učenju nemačkog jezika.

    ucenje-nemackog-jezika-beograd-popust