Zabrana pušenja u Austriji

Zabrana pušenja u svim gastronomskim objektima u Austriji na snazi je od 1. novembra 2019. godine. Svi koji ne budu poštovali novi zakon, biće primorani da plate veoma visoke kazne.
Zаbrаnа pušenja ne odnosi se samo na gastronomske objekte već vаži i na svim zabavama i manifestacijama koje su do sad bile izuzete od zаbrаne, а pušenje je dozvoljeno sаmo u bаštаmа kafića, specijalnim prostorijama za pušenje i sličnim prostorimа koji moraju biti jasno obeleženi i izdvojeni.
Zаkonom je tačno određeno gde se pušenje zаbrаnjuje, a to znači nа svim jаvnim mestimа gde se proizvodi i konzumirа jelo i piće, а u to spаdаju i proslave, zatim školske ustаnove i internati, višenamenske i društvene prostorije.
Osim cigareta, zabranjeno je i pušenje lulа, nargila, kаo i elektronskih cigаretа.
Istraživanja pokazuju da u Austriji puši čak 34% stanovništva što je 5% iznad proseka u Evropskoj Uniji. Austrija ima i najveći procenat mladih pušača u odnosu na vršnjake u svetu.
Novi izgled pakovanja cigareta sa uznemirujućim fotografijama i brojnim bolestima koje se dobijaju kao posledica pušenja, uvedene su sa ciljem da se smanji atraktivnost pušenja.
Zabrana pušenja uticala je na veliki broj ugostiteljskih objekata u Beču.
Tržišna inspekcija kontroliše poštovanje pravila, a provere se odvijaju nenajavljeno. Ako ugostitelji i dalje dozvoljavaju svojim gostima da puše, suočavaju se sa veoma visokim novčanim kaznama.
Prva kazna iznosi 800 evra, ponovljeni prestup vlasnici lokala moraju platiti 1.200 evra, a maksimalna kazna može dostići i do 10.000 evra.
Vlasnici noćnih klubova se protive zabrani pušenja, ali i nargila barovi, jer ih zabrana pušenja u tom slučaju lišava osnovnog poslovanja.

Udruženje nargila barova, podnelo je tužbu Ustavnom sudu. Privredna komora i dalje vidi potrebu za izuzetkom od zabrane pušenja kad je reč o diskotekama i nargila barovima. Uz pomoć Privredne komore, oni pokušavaju da dođu do izuzetka od zabrane pušenja.
S jedne strane pušenje nargile je pozitivan trend zavhaljujući kojem sve manje mladih poseže za cigaretom. S druge strane lekari pušenje nargila smatraju skoro jednako opasnim kao pušenje cigareta jer smanjuju kapacitet pluća i povećavaju opasnost od raka.
Neka istraživanja pokazuju da jedna nargila s duvanom sadrži 10 do 20 puta veću količinu nikotina od cigarete i da neko ko svakodnevno poseže za nargilom može isto tako da popuši deset cigareta.
Pre nego što je izglasan Zakon o opštoj zabrani pušenja u Austriji, zahtev Socijaldemokratske partije (SPÖ) da se raspiše referendum o potpunoj zabrani pušenja nije dobio većinu u parlamentu, a nije uzeta u obzir ni peticija „Don’t smoke“ koju su pokrenule krovna organizacija Krebshilfe i Lekarska komora, a koju je potpisalo 881.569 Austrijanaca.
Do zabrane pušenja, u Austriji je bilo moguće uživanje u dimu cigarete isključivo u sporednim prostorijama posebno naznačenim za pušače koji su fizički odvojeni od prostorija za nepušače. Ako to nije slučaj i ako je lokal manji od 75 m2 i pretežno namenjen konzumiranju pića, onda je dozvoljeno pušenje.
Inače, u Austriji je zabranjena prodaja cigareta licima mlađim od 19 godina, ali i pušenje u automobilu, ako se u njemu nalaze osobe mlađe od 19 godina. Za one koji prekrše tu zabranu predviđena je kazna od 100 evra, a u ponovljenom prekršaju i do 1.000 evra.
Ovu odluku je doneo austrijski parlament 22. marta 2018. godine, a zakon je stupio na snagu 01. maja iste godine i važi za one koji u automobilu puše cigarete, a prevoze najmanje jednu osobu mlađu od 19. godina.
Realizacija ovog zakona je malo i komplikovana, jer je policajac u mogućnosti da naplati kaznu jedino ako je sam video pušača u automobilu, i to prilikom zaustavljanja auta u rutinskoj kontroli. Ovo je delimična zabrana pušenja u autu, što znači da ukoliko je vozač sam u vozilu, bez dece, on sme da zapali cigaretu.

Austrija nije jedina zemlja u kojoj je donešena ova odluka. U mnogim zemalja EU već se sprovodi ovaj zakon, doduše sa manjim razlikama.
U Nemačkoj je pušenje za volanom i dalje dozvoljeno, ali se intezivno razmišlja i govori o skorijem donošenju zakona da se ono zabrani.
Osim što ometa koncentraciju vozača za vreme vožnje, pušenje je najopasnije za zdravlje upravo u automobilu, jer je koncentracija štetnih materija iz duvanskog dima 27 puta veća nego u stanu, ali i 20 puta veća nego u lokalima u kojima se puši.
Jedna studija je pokazala da je auspuh spojen s unutrašnjosti automobila manje štetan od dima cigarete, u pogledu koncentracije određenih toksičnih materija.
U toku putovanja prosečan pušač zapali četiri cigarete, a zagađenje vazduha u tom slučaju iznosi 85 mikrograma po kubnom metru. To je tri puta više od dozvoljene količine u zatvorenim prostorima poput stanova, a koju preporučuje Svetska zdravstvena organizacija.
Čak ako je pušač zapalio i samo jednu cigaretu, a pritom je otvorio prozor, količina zagađenosti prelazi dozvoljenu granicu.
Deca čiji roditelji puše u autu su u posebnoj opasnosti jer imaju slabiji imunitet, kao i ubrzaniji puls.
Procenjuje se da u Austriji godišnje umre preko 1.000 osoba zbog posledica pasivnog pušenja. To znači da od posledica pušenja drugih ljudi godišnje umre više lica, nego što ima žrtava u saobraćajnim nesrećama.
U zemljama, u kojima je sprovedena zabrana pušenja u lokalima, zabeleženo je za 10% manje spontanih abortusa i do 18% manje dece je moralo u bolnicu zbog astme, a tako nešto, za sada, se ne može očekivati u Austriji.
Eksperti Medicinskog univerziteta u Gracu su izračunali da bi 5.000 srčanih zastoja i 3.200 moždanih udara godišnje može da se spreči kada bi na snazi bila zabrana pušenja.
Svake godine 31. maja, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i njeni partneri obeležavaju Svetski dan bez duvana i ističu zdravstvene i druge rizike koji se povezuju sa upotrebom duvana i zalažu se za zabranu njegove upotrebe.
Prema proceni Svetske zdravstvene organizacije na svetu puši oko milijardu ljudi, odnosno sedmina svetske populacije. Svakog minuta u svetu se zapali gotovo 11 miliona cigareta, a deset pušača umre od te navike. Duvanska industrija u istom tom minutu zaradi milione.
Treći po redu uzrok smrtnosti u čitavom svetu, hronična plućna bolest COPD, je 90% posledica pušenja.